Mornarička baština u Puli Ovdje je predstavljena sačuvana baština c. i kr. Mornarice u Puli i na Jadranu koja obuhvaća pomorsku, brodograđevnu i drugu industrijsku baštinu, fortifikacijsko-graditeljsku baštinu, znanstveno-tehničku baštinu (uključujući oceanografska, hidrografska, astronomska, meteorološka i srodna prirodoznanstvena istraživanja), kulturnu baštinu (stare slike, crteži, fotografije, knjige, razglednice i druga pisana i slikovna građa koja je […]
Stanko Piplović: Austrougarski fortifikacijski sustav Pule Nakon izbora Pule za središnju ratnu luku Monarhije sredinom XIX. stoljeća, vojno-pomorsku je bazu trebalo osigurati od napada. Najprije je utvrđen ulaz u luku radi sprečavanja eventualnog prodora neprijateljskih brodova. Pored toga, trebalo je onemogućiti i napad iz pozadine, jer se neprijatelj mogao iskrcati na drugom mjestu i napasti
Znanstveno-pomorske i vojnotehničke ustanove c. i kr. Mornarice Pomorska baština (uključujući oceanografska, hidrografska, astronomska, meteorološka i srodna prirodoznanstvena istraživanja vezana za pomorstvo) te brodograđevna baština (koja uključuje i druge vidove znanstveno-pomorske i vojnotehničke djelatnosti u Puli) prvenstveno su vezane za djelovanje dviju ustanova c. i kr. Mornarice – Hidrografskog zavoda c. i kr. Mornarice i
Prvi mornarički hidroavion c. i kr. Mornarice konstruiran je u Puli; prvi uspješan let imao je 27. rujna 1912. Pokusni pilot bio je poručnik bojnog broda Viktor Klobučar Austrougarsko mornaričko zrakoplovstvo Josip Vretenar, dipl. ing., Društvo „Viribus unitis“, Pula – josko.vretenar@gmail.com U veljači 1910. Ministarstvo rata, Mornarički odjel, donosi odluku o osnivanju Mornaričke zrakoplovne postaje
Dieter Winkler Iz Jadrana u daleki svijet Gubitkom Venecije kao ratne luke 1866. godine Pula se stala razvijati kao glavna ratna luka Podunavske monarhije. To zbivanje dodatno je ubrzano time što su se luke Trst i Rijeka posvetile izgradnji trgovačke mornarice. No već prije sredine 19. stoljeća Pula je svojim brodogradilištem bila značajna luka za
Branko Perović U Višku bitku 1866. godine austrijska flota krenula je iz okolice Pule Kada je Italija 1866. godine zaključila s Pruskom ofenzivni savez protiv Austrije s ciljem oslobođenja Venecijanske oblasti, počeo je tzv. Treći talijanski rat za ujedinjenje, a Pula je već desetak godinaizgrađivana kao središnja ratna luka austrijskog carstva. Nakon poraza talijanske vojske
Pojedini časnici c. i kr. Mornarice koji su živjeli u Puli, odnosno ondje su povremeno bili u službi Zapovjednici c. i kr. Mornarice: Admiral Daublebsky von Sterneck, Maximilian (Klagenfurt, 1829. – Beč, 1897.). Nakon školovanja na Mornaričkom koledžu za kadete u Veneciji, pedeset godina (1847. – 1897.) služio je u Mornarici, uspinjući se u strogoj
Zvonimir Freivogel, Coburg (Njemačka) Gradnja brodova i “opsežni popravci” za carsku i kraljevsku Ratnu mornaricu u Arsenalu u Puli U pulskom Pomorskom arsenalu sagrađen je niz austrougarskih ratnih brodova, a održavani su i U popravljani skoro svi brodovi carske i kraljevske mornarice, od brodova na jedra, preko parnih oklopnjača do podmornica. U Arsenalu su sastavljane
